Rješenje za prekomjernu upotrebu antibiotika leži upravo u edukaciji. Moramo imati na umu da se naši pacijenti osjećaju sigurno kada im se propisuje antibiotik. Privlačnost antibiotika proizlazi iz činjenice da se ti lijekovi uzimaju samo nekoliko dana. Kažete li pacijentu da određeni lijek mora koristiti do sedamdesete ili osamdesete godine života, on će vjerojatno imati negativnu reakciju. Zbog toga su antibiotici vrlo privlačna terapija – za njima je lako posegnuti, a terapija ne traje dugo.

Primjer defenzivne medicine

Propisivanje antibiotika predstavlja jasan primjer za takozvanu defenzivnu medicinu u kojoj stručnjak popušta pred zahtjevima laika. Taj problem opterećuje sve liječnike, a osobito one koji rade na razini primarne zdravstvene zaštite.

Ako sagledamo broj ljudi koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentna su dva problema. Jedan problem je opći nedostatak kadrova, kako u obiteljskoj medicini, tako i u pedijatriji i ginekologiji. Problem koji dodatno opterećuje djelatnost obiteljske medicine je različitost kadrova po radnom iskustvu i educiranosti za rad u posebnosti uvjeta rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tako dolazi i do razlika u propisivačkoj praksi vezanoj za antibiotike u kojoj se stariji kolege više oslanjaju na svoje iskustvo i poznavanje pacijenta, a mlađi kolege na protokole i smjernice. Opet dolazimo do potrebe edukacije, ovoga puta stručne edukacije zdravstvenih profesionalaca.

Negativne posljedice pandemije

Nažalost, zbog krize uzrokovane koronavirusom i hitnih situacija koje su proizašle iz nje, pojačao se strah i neizvjesnost pacijenata. Time su postali još uporniji u svojim zahtjevima za propisivanjem antibiotske terapije. Istovremeno, u uvjetima pandemije zaoštrava se i naglašava važnost odgovarajućeg pristupa u liječenju infektivnih bolesti.

Kada govorimo o liječenju infektivnih bolesti, ne treba zaboraviti da je u razvoju medicine došlo do velikih pomaka, pogotovo u razvoju antivirusnih lijekova kojima se pokušavaju riješiti izazovi virusnih bolesti. Ti pomaci su ostali gotovo nevidljivi u očima šire javnosti. Primjerice, zdravstvo već dugo posjeduje lijek za gripu koji je bio najpopularniji tijekom razdoblja ptičje gripe, ali u općoj upotrebi uopće nije zaživio.

Protiv virusnih infekcija imamo antivirotike

O antiviroticima javnost ima vrlo malo informacija, pa u vrijeme gripe zahtjevi za antibioticima višestruko nadvladavaju zahtjeve za djelotvornijim i primjerenijim antivirusnim sredstvom. Aktualna pandemija pojačala je interes za lijekovima koji djeluju protiv virusa, ali ponovo se susrećemo s nedovoljnim poznavanjem i netočnim interpretacijama indikacija, djelotvornosti i način upotrebe tih lijekova.

Posljedice nepravilne upotrebe antibiotika ne utječu samo na osobu koja ih primjenjuje već i na cijelo društvo, a osobito na pojedince koji su u realnoj potrebi za primjerenom antibiotskom terapijom.

Na kraju bih istaknuo da trebamo nacionalne smjernice koje uključuju lijekove protiv infektivnih bolesti dostupne na našem tržištu i protokole koji se oslanjanju na realnu epidemiološku situaciju aktualnu na teritoriju Hrvatske. To je pothvat čiju vrijednost treba cijeniti i pothvat koji treba što prije realizirati.