Pfizer PRO O antibioticimaBakterije i superbakterijeGljivične infekcijeRiječ stručnjakaAktualnoKutak za djecu
Najučestalije
infekcije
Postoje četiri upale kod kojih se najčešće nepravilno koriste antibiotici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Znanje o upravljanju simptomima može pomoći oboljelima da se bolje nose sa svojom bolešću te da sami sebi pruže odgovarajuću njegu bez antibiotika. Kod većine virusnih infekcija i prehlada stanje će se poboljšati nakon dva tjedna, no na neke simptome valja obratiti posebnu pozornost – u slučaju pojave simptoma kao što su dijareja ili visoka tjelesna temperatura, ako se stanje ne popravi unutar tri dana treba se obavezno javiti svom liječniku.

Izvanbolničke infekcije

Četiri su najčešće samoograničavajuće infekcije dišnih puteva, kod kojih je potrebno razmotriti ispravnu primjenu antibiotika.

Akutna upala srednjeg uha

Akutni otitis media je samoograničavajuća infekcija srednjeg uha koja se najčešće javlja kod djece i mladih, a obično traje do četiri dana. Uzrokuju je virusi i bakterije, koji često mogu biti istodobno prisutni. Simptomi traju od tri do sedam dana i najčešće prolaze spontano bez uporabe antibiotika.

Uporaba antibiotika ima slab učinak kod pojave komplikacija ili ponavljajućih infekcija. Antibiotik treba primijeniti jedino ako treći dan ne dolazi do spontanog poboljšanja ili ako u prva tri dana dođe do naglog ili značajnog pogoršanja, no odluku o tome donosi liječnik.

Grlobolja

Samo 5 do 15 posto akutnih grlobolja uzrokuje betahemolitički streptokok grupe A (BHS-A) i podložan je terapiji antibiotikom. Veliki dio grlobolja javlja se tijekom virusnih infekcija gornjih dišnih puteva i često se antibiotici nepotrebno primjenuju u njihovom liječenju. Obično traju do tjedan dana. Većina grlobolja je samoograničavajućeg tijeka te je najčešće dovoljno simptomatsko liječenje. Ipak, zbog grlobolje se pacijenti najčešće javljaju liječniku, a samo mali broj upala grla zahtijeva antimikrobno liječenje.

Antibiotike uglavnom ne treba primjenjivati kod blagih kliničkih slika grlobolje, no odluku o tome donosi liječnik.

Akutni sinusitis

Akutni sinusitis (upala sinusa) se obično razvija nakon prehlade, najčešće ga uzrokuju virusi, traje oko 2 do 3 tjedna i većina ljudi ozdravi bez antibiotika uz primjenu antipiretika po potrebi. Samo otprilike 2% sinusitisa uzrokuju bakterije te se ponekad u liječenju primjenjuju antibiotici. Kod akutnog sinusitisa antibiotici se odmah primjenjuju jedino u slučaju ako je sistemsko stanje jako loše i/ili su prisutni znakovi teške bolesti, ili postoje komorbiditeti koji bi mogli dovesti do komplikacija. Ako nakon 10 dana ne dolazi do spontanog poboljšanja, liječnik će razmotriti potrebu davanja antibiotika.

Akutni kašalj – bronhitis

Akutni bronhitis (upala bronha) obično se javlja nakon infekcije gornjih dišnih putova. Najčešći uzrok je virusna infekcija, premda je ponekad posrijedi i bakterijska infekcija. Najčešći simptom je kašalj sa ili bez temperature i/ili iskašljavanja sluzavog ili gnojnog sputuma.
Akutni bronhitis u inače zdravih osoba glavni je razlog prekomjernog uzimanja antibiotika. Gotovo je svim bolesnicima, osim onim rizičnim, potrebna samo simptomatska terapija i adekvatna hidracija (dovoljno tekućine). Nekim bolesnicima pomažu inhalacije unutar nekoliko dana ako je trajni kašalj posljedica iritacije dišnih putova.

Iznimni slučajevi
„U nekim slučajevima liječnik propisuje antibiotik i u slučaju zaraze virusom, ali isključivo zbog sekundarne bakterijske infekcije. To se događa kada se u iziritiranoj i natečenoj sluznici zbog virusa ili prehlade nasele bakterije i uzrokuju bakterijske infekcije.“

Ova slika prikazuje modela.

Bolničke infekcije

Bakterije otporne na više antimikrobnih lijekova mogu uzrokovati brojne infekcije – mokraćnog sustava, upalu pluća, infekciju kože, probavnog sustava, krvotoka… Pacijenti u bolnicama stoga su izloženi riziku od infekcija koje nisu povezane s razlogom prijema, uključujući infekcije krvotoka i mjesta kirurškog zahvata. Broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati infekcijama superbakterijama u bolnicama posljednjih se godina povećao nekoliko puta. Posebno zabrinjava globalno širenje multirezistentnih i panrezistentnih bakterija – superbakterija – koje uzrokuju infekcije koje se ne mogu liječiti postojećim antibioticima

Reference:

  • NICE (National Institute for Health and Care Excellence) guideline. Otitis media (acute): antimicrobial prescribing. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
  • Tambić Andrašević A, Tambić T. Rezistencija bakterijskih izolata u 2020. godini. U: Tambić Andrašević A, Tambić T. (Ur.) Osjetljivost i rezistencija bakterija na antibiotike u Republici Hrvatskoj u 2020. g. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2021. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
  • Smith SM et al. Antibiotici za liječenje akutnog bronhitisa. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
  • Tambić Andrašević A et al. Smjernice ISKRA za grlobolju: dijagnostički i terapijski pristup – hrvatske nacionalne smjernice. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
  • European Antibiotic Awareness Day. Key messages for primary care prescribers. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
  • Davey P et al. Interventions to improve antibiotic prescribing practices for hospital inpatients. John Wiley & Sons, Ltd. 2017(2):2-29. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
  • Folgori L et al. Tackling antimicrobial resistance in neonatal sepsis. The Lancet. 2017;11(5):e1066-e1068. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
PovratakLoading

Jedinstven sadržaj za zdravstvene radnike

Pfizer PROLoading

Pretjerano i nepravilno korištenje glavni je razlog zašto su neke bakterije postale na njih otporne.

KORISNI LINKOVI I MATERIJALIPfizer Croatia d.o.o.

Slavonska avenija 6,
10000 Zagreb,
tel. 01 39087 77,
fax. 01 390 87 70

Datum izrade: studeni, 2022

© 2022 Antibiotici.hr. Sva prava zadržana. PP-UNP-HRV-0045
Dizajn by