Antibiotici, poznati i kao antimikrobni lijekovi, koriste se za liječenje bakterijskih upalnih i zaraznih bolesti. Virusne infekcije kao što su prehlada, gripa ili COVID-19 koje često prate glavobolja, bol ili temperatura ne liječe se antibioticima. Ipak, zbog prečestog i nepravilnog korištenja antibiotika, danas je njihova djelotvornost ugrožena. Razlog leži u tome što su pojedine bakterije razvile otpornost na te lijekove. Upravo razvoj rezistencije ili otpornosti bakterija na antibiotike predstavlja jedan od glavnih izazova današnje medicine i veliki javno-zdravstveni problem. Bolesti koje smo nekoć uspješno liječili antibioticima, ponovno postaju teško izlječive i opasne.

Nisu svi antibiotici učinkoviti protiv svih bakterija – postoji više od 15 klasa antibiotika koji se razlikuju po svojoj kemijskoj strukturi i djelovanju, odnosno mogu biti učinkoviti protiv samo jedne vrste bakterija ili više njih.

Mehanizmi njihova djelovanja su različiti – jedni narušavaju sastav bakterijske stijenke zbog čega bakterije propadaju, drugi otežavaju stvaranje proteina koji su bakterijama potrebni za njihovo funkcioniranje, dok treći utječu na DNA bakterija i time sprječavaju pravilnu transkripciju informacija iz DNA (deoksiribonukleinska kiselina) u RNA (ribonukleinska kiselina).

“Odgovarajući antibiotik bi trebao propisivati isključivo liječnik, na temelju kliničke slike pacijenta, laboratorijskih nalaza i smjernica o prevenciji i kontroli infekcija.”

Zbog prekomjernog i nepravilnog korištenja antibiotika danas je njihova djelotvornost ugrožena, jer su mnoge bakterije razvile otpornost na te lijekove.

Procjenjuje se da od posljedica infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike godišnje u Europi umire 33.000 ljudi. Ako se ovi trendovi nastave, Europa će se suočiti s povratkom u razdoblje kada antibiotici nisu ni postojali i kada su bakterijske infekcije, poput upale pluća, često bile smrtonosne.

O utjecaju antibiotika na suvremenu medicinu najbolje svjedoče podaci o usporedbi smrtnosti od infektivnih bolesti prije i nakon njihova otkrića. Primjerice, smrtnost od izvanbolničke upale pluća u predantibiotičkoj eri iznosila je 35 posto, a nakon toga je pala na 10 posto. Smrtnost od bolničke upale pluća u eri antibiotika pala je za 30 posto, od kožne infekcije za 10 posto, od bakterijskog meningitisa za 60 posto, a za čak 75 posto pala je smrtnost oboljelih od endokarditisa (infekcija endokarda i srčanih valvula).

Reference:

• World Health Organization. Antimicrobial resistance. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Folgori L et al. Tackling antimicrobial resistance in neonatal sepsis. The Lancet. 2017;5(11):e1066-e1068. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Hutchings M et al. Antibiotics: past, present and future. Current opinion in microbiology. 2019;51:72-80. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Microbiology Society. The history of antibiotics. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• American Chemical Society. Discovery of penicillin. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• ScienceWatch. Thomson Scientific, 2007. Making Penicillin Possible: Norman Heatley Remembers. 
• Rattan A. Therapeutic Drug Monitoring of antibiotics. Is the time ripe?. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.