Pogrešnom i prekomjernom uporabom antibiotika potiče se antimikrobna rezistencija i povećava rizik od razvoja drugih bolesti i infekcija, kao i stope smrtnosti.
Rezistencija bakterija na antibiotike godišnje uzrokuje 700.000 smrti diljem svijeta, a predviđanja su da bi ta brojka do 2050. godine mogla narasti na 10 milijuna smrtnih slučajeva godišnje.
Antibiotike stoga treba koristiti samo onda kada ih je liječnik propisao i kada je to doista potrebno te medicinski opravdano, dakle, za liječenje bakterijskih, a nikako virusnih infekcija. Čak 90 posto infekcija dišnog sustava su virusne, s kojima se imunosni sustav uz pomoć bezreceptnih lijekova može izboriti. No, ako je riječ o bakterijskoj upali pluća, liječnik će propisati antibiotike. Unatoč tome, antibiotici se često kod takvih infekcija pogrešno propisuju, a pacijenti često rade i pritisak na liječnika da im propiše antibiotike smatrajući da se tako njihova bolest shvaća ozbiljno.
Bez obzira na to jesu li dobiveni bez recepta ili su ostatak od prethodne terapije, ovi lijekovi se ne smiju koristiti bez odobrenja liječnika i moraju se, kada su propisani kao terapija, uzeti do kraja, nikako prekinuti nakon prestanka simptoma. Ovo je najizraženije kod pacijenata u dobnoj skupini između 15 i 39 godina, koji su ujedno i najveći potrošači antibiotika. Također, ne smije ih se koristiti kao analgetike, jer nemaju takvo djelovanje i ne mogu ublažiti glavobolju, bol ili temperaturu.
Antibiotici isto tako ne razlikuju loše bakterije od korisnih te stoga mogu narušiti crijevnu ravnotežu, zbog čega se tijekom liječenja preporučuje uzimanje probiotika.
Reference:
Jedinstven sadržaj za zdravstvene radnike
Pretjerano i nepravilno korištenje glavni je razlog zašto su neke bakterije postale na njih otporne.
Slavonska avenija 6,
10000 Zagreb,
tel. 01 39087 77,
fax. 01 390 87 70
Datum izrade: studeni, 2022