Praćenje podataka na nacionalnoj razini započelo je 1996. osnivanjem Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske. Do danas njihovi podaci pokrivaju više od 90 posto hrvatske populacije, a u sve laboratorije diljem Hrvatske uvedeni su EUCAST (The European Committee on Antimicrobial Susceptibility Testing) standardi.

Od 2013. Hrvatska sudjeluje u programu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti „The European Surveillance of Antimicrobial Consumption Network“ (ESAC-Net), koji se uz prikupljanje podataka o rezistenciji bavi i prikupljanjem podataka o potrošnji antibiotika sukladno međunarodno priznatim ESAC standardima.

Ministarstvo zdravstva (MZ) RH osnovalo je 2003. Referentni centar MZ za praćenje rezistencije na antibiotike pri Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Tri godine kasnije osnovana je Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), koja koordinira sve aktivnosti na području kontrole rezistencije na antibiotike u području humane medicine, veterine i poljoprivrede. 

Od 2008. Hrvatska redovno sudjeluje u obilježavanju Europskog dana svjesnosti o antibioticima te Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima. Više informacija dostupno na linku.

Opsežno istraživanje koje je Europska komisija 2013. provela s DG SANCO (Directorate-General for Health and Consumers) u svim zemljama Europske unije (uključujući i Hrvatsku kao tada buduću članicu) pokazalo je da je u razdoblju od godinu dana 35% ispitanika koristilo antibiotik zbog liječenja prehlade ili gripe. Zatim da je 5% ispitanika (oko 37 milijuna ljudi u Europi) antibiotik nabavilo bez recepta, ili im je preostao od prethodne terapije, a čak 33 posto ispitanika nije znalo da se antibiotici ne primjenjuju u liječenju virusnih oboljenja.

Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju da postoje značajne razlike na relaciji sjever i jug Europe, s niskim stopama u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj i visokim stopama u južnoj Europi.

Vijeće Europske unije još je 2001. objavilo preporuku da se poduzmu radnje kako bi se osigurala razborita uporaba antibiotika (Preporuka Vijeća od 15. studenog 2001. o razboritoj uporabi antimikrobnih sredstava u humanoj medicini (2002. /77/EC). Neke zemlje su prije nekoliko godina pokrenule nacionalne programe, uključujući kampanje podizanja javne svijesti, što je rezultiralo smanjenjem potrošnje antibiotika i otpornosti na antibiotike.

Neodgovarajuća uporaba antibiotika problem je u cijelom svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je globalnu strategiju i smjernice za pomoć zemljama u uspostavljanju sustava za praćenje rezistencije na antibiotike i provedbu učinkovitih radnji.

Reference:

• O’Neill, J. The Review on Antimicrobial Resistence, Tackling drug-resistent infections globally: Final report and recommendations. Dostupno na: Link, zadnji pristup: srpanj 2022.
• World Health Organization. Antibiotic resistance. Dostupno na Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• European Antibiotic Awareness Day. Key messages for the general public. Dostupno na Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• European Centre for Disease Prevention and Control. European Antimicrobial Resistance Surveillance System. RIVM. 2009. Dostupno na Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Tambić Andrašević A, Tambić T. (2021) Osjetljivost i rezistencija bakterija na antibiotike u Republici Hrvatskoj u 2020. g. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• European Centre for Disease Prevention and Control. European Antibiotic Awareness Day (EAAD). Dostupno na Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Antibiotic Guardian 2022. UK Health Security Agency (PHE). Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Special Eurobarometer 407. Antimicrobial resistance, Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.