Ova slika prikazuje modela.

Jedan od najčešćih razloga neuspjeha u liječenju infekcija je otpornost bakterija na antibiotike, koja postaje globalni izazov i dovodi do gubitka učinkovitosti antibiotika. Naziva se još i antimikrobna rezistencija (AMR). Neke su bakterije prirodno otporne na određene antibiotike, no veći je problem – i to postaje gorući problem diljem svijeta – stečena rezistencija! To znači da inače osjetljive bakterije postaju otporne na antibiotike te se nastavljaju razmnožavati u organizmu, uzrokujući dulje trajanje bolesti ili čak smrt.

Ova slika prikazuje modela.

Glavni uzrok rezistencije je prekomjerna i nepravilna upotreba antibiotika do koje dolazi zbog njihovog pogrešnog ili nepotrebnog propisivanja, posebice u liječenju virusnih infekcija, predugog ili prekratkog trajanja antibiotske terapije, odnosno nepridržavanja uputa liječnika. Unatoč tome što su antibiotici dostupni samo na liječnički recept, mnogi građani samoinicijativno uzimaju antibiotike ili vrše pritisak na liječnika da im propiše antibiotike kada oni nisu potrebni. Time doprinose razvoju rezistencije.

• Bakterije otporne na više antimikrobnih lijekova mogu uzrokovati infekcije mokraćnog sustava, upalu pluća, infekciju kože, probavnog sustava, krvotoka…

• Pacijenti u bolnicama izloženi su riziku od infekcija koje nisu povezane s razlogom dolaska u bolnicu, poput sepse ili MRSA-e (meticilin-rezistentnog stafilokoka) na mjestu kirurškog zahvata.

• Sve veće opterećenje zdravstvenog sustava.

• Globalno širenje superbakterija koje uzrokuju infekcije koje se ne mogu liječiti postojećim antibioticima, a pogađaju ranjive skupine kao što su novorođenčad i mala djeca.

Rješenje ovakve situacije je provedba restriktivnih mjera u propisivanju i uzimanju antibiotika te kontrola nad potrošnjom. Uz primjenu drugih učinkovitih mjera u sprečavanju obolijevanja i širenja zaraznih bolesti (cijepljenje, izolacija, dezinfekcija i sterilizacija te higijena), potrebna je i edukacija ne samo zdravstvenih djelatnika, nego i građana.

Istraživanje koje je Europska komisija 2013. godine provela u svim zemljama Europske unije (uključujući i Hrvatsku kao tada buduću članicu) pokazalo je da je u razdoblju od godinu dana 35% ispitanika koristilo antibiotik protiv prehlade ili gripe. Dodatno zabrinjava to što je većinu tih lijekova propisao liječnik ili ljekarnik. To je ukazalo na alarmantnu činjenicu o općem nerazumijevanju i neznanju o upotrebi antibiotika.

Posljedice ovakvog ponašanja su porazne – u Europi od posljedica infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike godišnje umire 33.000 ljudi, a prognoze su da će se, ako se ovakvi trendovi nastave, kontinent suočiti s povratkom u razdoblje kada antibiotici nisu ni postojali i kada su bakterijske infekcije, poput upale pluća, često bile smrtonosne.

Reference:

• ISKRA – Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike. Važne poruke za javnost. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• European Antibiotic Awareness Day. Key messages for the general public. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Cosgrove SE, Carmeli Y. The impact of antimicrobial resistance on health and economic outcomes. Clin Infect Dis 2003; 36(11):1433-7. 
• Roberts RR et al. Hospital and societal costs of antimicrobial-resistant infections in a Chicago teaching hospital: implications for antibiotic stewardship. Clin Infect Dis 2009; 49(8):1175-84. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Ibrahim EH et al. The influence of inadequate antimicrobial treatment of bloodstream infections on patient outcomes in the ICU setting. Chest 2000; 118(1):146-55. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• ECDC/EMEA Joint Technical Report. The bacterial challenge: time to react. ECDC: Stockholm. 2009: 15-27. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Willemsen I et al. Appropriateness of antimicrobial therapy measured by repeated prevalence surveys. Antimicrob Agents Chemother 2007; 51(3):864-7. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.
• Beardsley JR et al. Using local microbiologic data to develop institution-specific guidelines for the treatment of hospital-acquired pneumonia. Chest. 2006; 130(3):787-93. Dostupno na: Link, zadnji pristup: lipanj 2022.